Digitalna transformacija definiše i opisuje procese koji omogućuju svim aspektima ljudskog delovanja u društvu da iskoriste prednosti savremene tehnologije za lakše, brže i efikasnije obavljanje svojih aktivnosti i dostizanje svojih ciljeva.

Pre nego što pročitate nastavak ovog teksta, za bolje razumevanje ove tematike preporučujem da pročitate sledeće tekstove (na kraju teksta dato je još linkova za dalje proučavanje ove tematike):

Varagic

Biti digitalno pismen znači biti obavešten o mogućnostima novih tehnologija za vašu dobrobit

Primer 1: To što ogromna većina roditelja u celom svetu razume manje tehnologiju od svoje dece je posledica veoma pogrešnog razmišljanja da se završetkom školovanja završava (napokon) i učenje novih stvari. Odnosno, da je strah od promena sasvim normalna stvar. Problem je u tome što ni ta deca generalno ne razumeju dovoljno značenje tehnologije koju koriste, ali roditelji razumeju još manje. U ovom “raskoraku” se rađa većina savremenih problema sa padom autoriteta starijih osoba.

Primer 2: Naglo povećanje broja internet korisnika u svetu i kod nas direktna je posledica pojave Fejsbuka, kao i servisa za grupnu kupovinu (uz masovno korišćenje servisa koji liče na “buvlje pijace” kao što su kod nas Limundo ili KupujemProdajem).

Naravoučenije: Kada ljudi shvate/osete veoma konkretnu korist koju pruža nova tehnologija, mnogo se lakše odlučuju da počnu da je koriste, jer u suprotnom puno toga gube – očigledno.

Odlaganje i ignorisanje novosti koje donose savremene tehnologije u osnovi predstavlja strah od promena, odnosno strah od nesigurnosti koju donosi nešto novo (ljudi vole da se osećaju sigurni – konformizam).

Ovaj strah kod pojedinca se direktno prenosi u poslovno okruženje u kojem je još važnije što pre usvojiti dobrobiti koje donose nove tehnologije – zbog lakšeg, bržeg i efikasnijeg obavljanja svojih poslova. Kompanije ulaze u sve ozbiljnije probleme kada je ovaj strah od promena karakteristika glavnih ljudi – vlasnika, direktora, senior menadžera…

Rešenje problema sa strahom od promena koje donose nove tehnologije se nalazi u razvoju veština brzog usvajanja novih znanja kao segmenta analitičkih veština. U poslednje vreme definisana je oblast agilnog učenja (agile learning) koja objašnjava metodologije brzog usvajanja novih znanja. U knjizi “Kako do posla u 21. veku…” postoji poglavlje posvećeno agilnom učenju, a uskoro će i na ovom blogu biti objavljen tekst na ovu veoma važnu temu.

 

Digitalna transformacija kompanija označava promenu sa pozicije gde se one trenutno nalaze na poziciju gde bi trebalo da budu

Primer 1: Uvođenje tzv. kolaborativnih alatki u poslovne procedure kao što su npr. Skype, Viber, Google Documents (Google Drive), Dropbox…, dramatično ubrzava obavljanje poslova u čitavom spektru poslovnih pozicija. Potrebno je “samo”:

  • doneti odluku da se adekvatne poslovne procedure obavljaju na ovaj način,
  • mapirati adekvatne procedure gde je ove tehnologije potrebno primeniti,
  • redefinisati poslovne procedure po poslovnim pozicijama za njihov uspešan prelazak na drugačiji model rada.
  • obezbeđenje tehnike i edukacije zaposlenih da bi se doneta odluka uspešno sprovela u delo,
  • kontrola implementacije odluke kada se redefinisane procedure puste u eksploataciju (zaposleni kreću da rade na novi način),
  • unapređenje poslovnih procedura u odnosu na efekte primene nove tehnologije komunikacije u praksi.

Primer 2: Najčešći slučaj kada kompanije uviđaju da imaju problem zbog zastarelog sistema organizacije rada i načina obavljanja različitih poslova, jeste momenat kada je potrebno odlučiti da se ozbiljnije iskoristi internet u poslovne ili prodajne svrhe.

Najčešći primeri kada se uviđaju ovi organizacioni nedostaci je u slučajevima zahteva za kreiranjem automatizovanih sistema prodaje proizvoda i usluga na internetu. Kreiranje kvalitetnih e-prodavnica podrazumeva postojanje internih tehničkih rešenja (poslovnih softvera) koji automatski upravljaju različitim vrstama poslovnih procesa, naročito u segmentu naručivanja proizvoda i rada sa zalihama (npr. problem dobijanja stanja zaliha proizvoda u realnom vremenu).

Naravoučenije: Top menadžment kompanije mora da uvidi potrebu za promenom zastarelog sistema poslovanja u kompaniji i da pokrene proces promena. Ako za to ne postoji svest na nivou glavnih osoba u kompaniji, verovatnoća uspešne digitalne transformacije kompanije je minimalna.

 

Živimo u vreme svetske krize progresivnih ideologija u kontekstu primene novih tehnologija za dobrobit čoveka i društva

Tek od 2008. g. počinju da se pojavljuje ozbiljnija literatura koja na sociološkom nivou pokušava da objasni društvene promene koje je donelo vreme društvenih mreža. U tom kontekstu, preporuka je pročitati knjigu “Here Comes Everybody“, Kleja širkija (2008.) koja se upravo bavi promenama u društvu koje donose nove tehnologije.

Primer 1: Različite države u svetu (uključujući i ovdašnje) polako usvajaju digitalne servise koji olakšavaju potrebe građana u komunikaciji za Državama. To ne znači da postoji veći broj pojedinaca i (političkih) organizacija koje imaju definisanu platformu (strategiju) odgovora društva na promene u društvu koje donosi kolaborativna ekonomija (nastala iz napretka u upotrebi društvenih mreža).

Primer 2: Pojednostavljeno posmatrano (zbog obima ovog teksta), filozofija socijalizma utemeljenog od strane Karla Marksa je u svoje vreme (sredina 19. veka) bila veoma napredna ideologija. Ova ideologija je tokom 20. veka bila zloupotrebljena za jačanje i opstanak mnoštva autoritarnih režima širom sveta, da bi se krajem 20. i početkom 21. veka “udomila” u veoma naprednim demokratijama skandinavskih država.

Marksova filozofija je nastala kroz analizu novih društvenih odnosa nastalih industrijskom revolucijom koja je započeta nekih dvadesetak godina ranije, početkom 19. veka.

Mi živimo u društvu koje internet menja već dvadeset godina još značajnije nego što se to dešavalo nakon početka industrijske revolucije. Ovo vreme traži nove progresivne filozofije i ideologije koje su prilagođene potrebama čoveka – danas.

U veoma zanimljivom tekstu iz časopisa The Economist šta se dešava kada se levo-orijentisani političari suoče sa novim tehnologijama?, pominje se francuski ministar ekonomije Emmanuel Macron, inače predani pobornik liberalne levice, koji iznosi nekoliko prilično novih teza u korist savremenog razvoja politički levo-orijentisanih ideologija:

  • Kako da se redefinišu pravila jednakosti i socijalne pravde u kontekstu nezaustavljivog razvoja kolaborativne ekonomije koja je oličena u servisima kao što su Uber ili AirBnb?
  • Kako rešiti problem različitih nivoa primanja (u odnosu na sindikalno zaštićena primanja) koja generišu freelance poslovi (dominantna outsourcing filozofija poslovanja), drugačiji poslovni modeli (sa voljno nižim prihodima) Ubera i AirBnba…?
  • Kako prihvatiti činjenicu da narod želi ovakve pristupačnije i jeftinije servise, i ovu činjenicu primeniti u konceptu nove socijalne pravde?
  • Kako sistemski (društveno) prihvatiti velike promene u načinima poslovanja koje omogućuje upotreba novih tehnologija (disrupt)?

 

Zaključak

  • Strah od promena danas donosi sve veću štetu pojedincu. Za to nije kriva i Država, ni okruženje, već samo taj pojedinac.
  • Kompanije u narednom periodu očekuju još veće promene na svim nivoima organizacije i upravljanja. Strah od promena top menadžmenta direktno utiče na poslovne rezultate kompanije. Promene u poslovanju na osnovu digitalne transformacije donose strateške odluke i njihova primena. IT odeljenja samo obezbeđuju da se takva promena desi – ne treba pokretati promene u poslovanju iz IT sektora.
  • ÄŒeka nas veoma uzbudljiv period redefinisanja filozofije društvene dobrobiti koji je prilagođen današnjim potrebama ljudi, u kontekstu društvenih promena koje donosi nova tehnologija. Implementacija ovih savremenih ideologija je nešto sasvim drugo, a istorija nas uči da ćemo još dosta čekati do tog momenta.

 

Pročitati:

Napomena: Slika je preuzeta odavde (pročitati linkovani tekst).

info:draganvaragic.com