“
Da li nas telefoni zaista prisluškuju ili su algoritmi postali toliko dobri da mogu da predvide šta ćemo želeti? Objašnjavamo kako nastaje osećaj da internet zna o čemu razmišljamo.
Verovatno vam se bar jednom dogodilo nešto slično.
Razmišljate o novim patikama, putovanju, automobilu, televizoru ili nekom proizvodu koji dugo niste tražili na internetu. Nekoliko minuta ili sati kasnije otvorite Instagram, Facebook, YouTube ili neki portal – i pojavi se reklama upravo za to.
Prva reakcija često je:
„Nemoguće. Nisam ništa ukucao. Telefon me sigurno prisluškuje.“
Osećaj zaista može biti neprijatan. Međutim, objašnjenje je uglavnom mnogo zanimljivije od tajnog prisluškivanja mikrofona.
Razmišljate o novim patikama, putovanju, automobilu, televizoru ili nekom proizvodu koji dugo niste tražili na internetu. Nekoliko minuta ili sati kasnije otvorite Instagram, Facebook, YouTube ili neki portal – i pojavi se reklama upravo za to.
Prva reakcija često je:
„Nemoguće. Nisam ništa ukucao. Telefon me sigurno prisluškuje.“
Osećaj zaista može biti neprijatan. Međutim, objašnjenje je uglavnom mnogo zanimljivije od tajnog prisluškivanja mikrofona.
Internet zna mnogo više o nama nego što mislimo
Svaki put kada koristimo internet ostavljamo veliki broj digitalnih signala.
Koje sajtove posećujemo, koje proizvode gledamo, koliko dugo ostajemo na određenoj stranici, na koje oglase klikćemo, koje video snimke gledamo, šta pretražujemo i koje aplikacije koristimo – sve to može pomoći sistemima oglašavanja da naprave prilično dobru procenu naših interesovanja.
Ne mora da postoji podatak: „ovaj korisnik želi baš određeni model patika“.
Dovoljno je da algoritam vidi niz ponašanja koji je karakterističan za ljude koji će uskoro kupovati patike.
Koje sajtove posećujemo, koje proizvode gledamo, koliko dugo ostajemo na određenoj stranici, na koje oglase klikćemo, koje video snimke gledamo, šta pretražujemo i koje aplikacije koristimo – sve to može pomoći sistemima oglašavanja da naprave prilično dobru procenu naših interesovanja.
Ne mora da postoji podatak: „ovaj korisnik želi baš određeni model patika“.
Dovoljno je da algoritam vidi niz ponašanja koji je karakterističan za ljude koji će uskoro kupovati patike.
Algoritam ne mora da zna šta mislite – dovoljno je da vas dobro predvidi
Velike oglasne platforme analiziraju ogromne količine podataka i traže obrasce.
Zamislimo da ljudi koji razmišljaju o kupovini novog automobila nekoliko nedelja ranije počinju češće da gledaju automobilske portale, video testove, oglase polovnih vozila, osiguranje ili sadržaje o finansiranju automobila.
Algoritam može da primeti takav obrazac mnogo pre nego što korisnik eksplicitno ukuca:
„Želim da kupim novi automobil.“
Zato ponekad deluje kao da je reklama stigla odmah nakon same pomisli.
U stvarnosti je moguće da je naše prethodno ponašanje već pokazivalo interesovanje, samo što toga nismo bili svesni.
Zamislimo da ljudi koji razmišljaju o kupovini novog automobila nekoliko nedelja ranije počinju češće da gledaju automobilske portale, video testove, oglase polovnih vozila, osiguranje ili sadržaje o finansiranju automobila.
Algoritam može da primeti takav obrazac mnogo pre nego što korisnik eksplicitno ukuca:
„Želim da kupim novi automobil.“
Zato ponekad deluje kao da je reklama stigla odmah nakon same pomisli.
U stvarnosti je moguće da je naše prethodno ponašanje već pokazivalo interesovanje, samo što toga nismo bili svesni.
Šta je retargeting?
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih stalno viđamo određeni proizvod jeste retargeting.
Posetili ste internet prodavnicu, pogledali proizvod i zatvorili stranicu bez kupovine.
Sajt može da zabeleži da je vaš uređaj pokazao interesovanje za taj proizvod. Oglasni sistem zatim može kasnije da vam prikaže reklamu na drugom sajtu ili društvenoj mreži.
Zato proizvod koji ste pogledali samo jednom može narednih nekoliko dana da vas „prati“ po internetu.
To nije slučajnost. To je namerno dizajniran deo digitalnog marketinga.
Posetili ste internet prodavnicu, pogledali proizvod i zatvorili stranicu bez kupovine.
Sajt može da zabeleži da je vaš uređaj pokazao interesovanje za taj proizvod. Oglasni sistem zatim može kasnije da vam prikaže reklamu na drugom sajtu ili društvenoj mreži.
Zato proizvod koji ste pogledali samo jednom može narednih nekoliko dana da vas „prati“ po internetu.
To nije slučajnost. To je namerno dizajniran deo digitalnog marketinga.
A šta ako proizvod uopšte nisam tražio?
Tu stvari postaju zanimljivije.
Oglas ne mora da bude zasnovan samo na jednoj konkretnoj pretrazi.
Sistemi mogu da koriste širi kontekst: interesovanja, približnu lokaciju, sadržaj koji gledate, tip uređaja, prethodno ponašanje, demografske procene i sličnost sa drugim grupama korisnika.
Ako veliki broj ljudi sa ponašanjem sličnim vašem počne da pokazuje interesovanje za određenu vrstu proizvoda, moguće je da će oglasni sistem zaključiti da je i vama taj proizvod potencijalno zanimljiv.
Drugim rečima, sistem ne mora da zna šta ste upravo pomislili.
Može jednostavno da bude veoma dobar u proceni šta ćete sledeće želeti.
Oglas ne mora da bude zasnovan samo na jednoj konkretnoj pretrazi.
Sistemi mogu da koriste širi kontekst: interesovanja, približnu lokaciju, sadržaj koji gledate, tip uređaja, prethodno ponašanje, demografske procene i sličnost sa drugim grupama korisnika.
Ako veliki broj ljudi sa ponašanjem sličnim vašem počne da pokazuje interesovanje za određenu vrstu proizvoda, moguće je da će oglasni sistem zaključiti da je i vama taj proizvod potencijalno zanimljiv.
Drugim rečima, sistem ne mora da zna šta ste upravo pomislili.
Može jednostavno da bude veoma dobar u proceni šta ćete sledeće želeti.
Važnu ulogu imaju i ljudi oko nas
Još jedan razlog može biti naše okruženje.
Članovi porodice koriste istu internet vezu, uređaji se nalaze na sličnim lokacijama, posećujemo ista mesta ili imamo slične obrasce ponašanja.
Ako partner, član porodice ili neko drugi u domaćinstvu intenzivno istražuje određeni proizvod, moguće je da se slični oglasi pojave i drugim korisnicima u istom okruženju.
To dodatno pojačava osećaj da je telefon „čuo razgovor“ koji smo prethodno vodili.
Članovi porodice koriste istu internet vezu, uređaji se nalaze na sličnim lokacijama, posećujemo ista mesta ili imamo slične obrasce ponašanja.
Ako partner, član porodice ili neko drugi u domaćinstvu intenzivno istražuje određeni proizvod, moguće je da se slični oglasi pojave i drugim korisnicima u istom okruženju.
To dodatno pojačava osećaj da je telefon „čuo razgovor“ koji smo prethodno vodili.
Da li nas telefon prisluškuje zbog reklama?
Ovo je verovatno najčešće pitanje.
Telefon i aplikacije mogu imati pristup mikrofonu kada im korisnik to dozvoli, a mikrofon je naravno neophodan za pozive, glasovne poruke, video aplikacije i glasovne asistente.
Međutim, za personalizovano oglašavanje platformama uglavnom nije potrebno da neprekidno slušaju privatne razgovore.
Podaci koje već imaju kroz naše digitalno ponašanje često su sasvim dovoljni da naprave izuzetno precizne procene interesovanja.
Zbog toga je realnije objašnjenje za „neverovatno pogođenu“ reklamu najčešće kombinacija praćenja ponašanja, statistike i prediktivnih algoritama, a ne čitanje misli.
Telefon i aplikacije mogu imati pristup mikrofonu kada im korisnik to dozvoli, a mikrofon je naravno neophodan za pozive, glasovne poruke, video aplikacije i glasovne asistente.
Međutim, za personalizovano oglašavanje platformama uglavnom nije potrebno da neprekidno slušaju privatne razgovore.
Podaci koje već imaju kroz naše digitalno ponašanje često su sasvim dovoljni da naprave izuzetno precizne procene interesovanja.
Zbog toga je realnije objašnjenje za „neverovatno pogođenu“ reklamu najčešće kombinacija praćenja ponašanja, statistike i prediktivnih algoritama, a ne čitanje misli.
Zašto onda toliko često imamo osećaj da je reklama pogodila baš ono o čemu smo razmišljali?
Postoji i jednostavan psihološki faktor.
Tokom dana vidimo ogroman broj reklama koje nemaju nikakve veze sa nama i uglavnom ih potpuno ignorišemo.
Ali kada se pojavi jedna reklama koja se savršeno poklopi sa nečim o čemu smo upravo razgovarali ili razmišljali – odmah je zapamtimo.
Takvo poklapanje deluje mnogo značajnije od stotina oglasa koje smo prethodno prevideli.
Tokom dana vidimo ogroman broj reklama koje nemaju nikakve veze sa nama i uglavnom ih potpuno ignorišemo.
Ali kada se pojavi jedna reklama koja se savršeno poklopi sa nečim o čemu smo upravo razgovarali ili razmišljali – odmah je zapamtimo.
Takvo poklapanje deluje mnogo značajnije od stotina oglasa koje smo prethodno prevideli.
Koliko digitalno oglašavanje zapravo zna o korisniku?
Moderni marketing se sve manje zasniva na ideji da svima treba prikazati isti oglas.
Cilj je da se oglas prikaže osobi za koju postoji veća verovatnoća da će biti zainteresovana.
Zbog toga se koriste sistemi analitike, segmentacija publike, remarketing, modeli interesovanja i automatizovani algoritmi za izbor oglasa.
Za kompanije to znači manje rasipanja budžeta.
Za korisnike znači relevantnije oglase – ali istovremeno otvara važna pitanja privatnosti, količine podataka koje ostavljamo iza sebe i kontrole koju imamo nad njima.
Cilj je da se oglas prikaže osobi za koju postoji veća verovatnoća da će biti zainteresovana.
Zbog toga se koriste sistemi analitike, segmentacija publike, remarketing, modeli interesovanja i automatizovani algoritmi za izbor oglasa.
Za kompanije to znači manje rasipanja budžeta.
Za korisnike znači relevantnije oglase – ali istovremeno otvara važna pitanja privatnosti, količine podataka koje ostavljamo iza sebe i kontrole koju imamo nad njima.
Šta možemo da uradimo ako želimo manje praćenja?
Korisnici danas imaju više mogućnosti da ograniče personalizaciju oglasa i praćenje.
- proverite dozvole koje ste dali aplikacijama;
- isključite pristup mikrofonu aplikacijama kojima nije potreban;
- pregledajte podešavanja privatnosti na Google, Meta i drugim servisima;
- ograničite personalizaciju oglasa gde je to moguće;
- obrišite kolačiće i podatke sajtova koje više ne koristite;
- redovno proveravajte koje aplikacije i servisi imaju pristup vašim podacima.
Internet nam ne čita misli – ali postaje veoma dobar u predviđanju
Možda je upravo to najzanimljiviji deo cele priče.
Tehnologija ne mora da zna šta tačno mislimo da bi ponekad delovalo kao da to zna.
Dovoljno je da analizira veliki broj malih signala koje svakodnevno ostavljamo iza sebe i uporedi ih sa ponašanjem miliona drugih korisnika.
Rezultat može biti reklama koja se pojavi u toliko pravom trenutku da pomislimo:
„Ovo više nije moguće – upravo sam samo razmišljao o tome.“
A iza toga se najčešće ne krije čitanje misli, već kombinacija podataka, statistike i veoma sofisticiranih algoritama.
Tehnologija ne mora da zna šta tačno mislimo da bi ponekad delovalo kao da to zna.
Dovoljno je da analizira veliki broj malih signala koje svakodnevno ostavljamo iza sebe i uporedi ih sa ponašanjem miliona drugih korisnika.
Rezultat može biti reklama koja se pojavi u toliko pravom trenutku da pomislimo:
„Ovo više nije moguće – upravo sam samo razmišljao o tome.“
A iza toga se najčešće ne krije čitanje misli, već kombinacija podataka, statistike i veoma sofisticiranih algoritama.